Politički analitičari smatraju da predsjednik države Milo Đukanović i dalje negira političku krizu u zemlji.
Đukanović je prije nekoliko dana rekao da nema nijednog razloga za organizovanje prijevremenih parlamentarnih izbora, niti za formiranje vlade izbornog povjerenja. Analitičari ističu da eventualna nova prelazna vlada mora da ima širu podršku političkih aktera i precizan obuhvat, odnosno jasan cilj.
Politički analitičar Božidar Čolaković kazao je da je sasvim očekivano da predsjednik najveće vladajuće partije ne vidi nijedan razlog za prijevremene izbore.
– Nastup je bio sličan i 2016. godine, sa dodatkom ciničnih opaski da bi konstituisanje vlade izbornog povjerenja, što je opozicija u to vrijeme zahtijevala, bilo doprinos teoriji demokratije kojim bi se omogućilo partijama koje nijesu dobile dovoljan broj glasova, a neke imaju čak i vanparlamentarni status, da učestvuju u vlasti – podsjetio je Čolaković.
On je ocijenio da se u međuvremenu ništa nije promijenilo u Đukanovićevom poimanju i nastupu, pa ni previđanje i(li) poricanje ozbiljne političke krize u produženom trajanju.
– Podsjetimo, izbori 2016. godine i poznata događanja tokom i poslije izbora, umjesto stvaranja preduslova za rješavanje krize, doveli su do njenog produbljivanja. „Pobjede“ u zadnjim izbornim ciklusima možda pružaju iluziju stabilnosti sa mogućnostima minimiziranja i relativizovanja krize, ali suštinski ona postoji. Opšti trend smjenjivanja partijskom interesu nepodobnih iz nadzornih i kontrolnih tijela u poslednje vrijeme zorno svjedoči o tome – kazao je Čolaković.
Po njegovom mišljenju, stoga bi se Đukanovićeva izjava o nepostojanju potrebe za prijevremenim izborima mogla shvatiti kao slanje signala opozicionim inicijativama, kojim se i prije početka učvršćuje pregovaračka pozicija i, eventualno, kupuje vrijeme do postizanja nekog oblika kompromisa.
– Opozicija bi trebalo da prevaziđe brojne razlike (koncepcijske, između ostalih) da bi zajedničkim nastupom, bar oko minimuma uslova za elementarno fer izbore, dala na ozbiljnosti i težini eventualnom zahtjevu za formiranje vlade izbornog povjerenja, ili sličnom rješenju koje bi doprinijelo početku izlaska iz krize na izborima. Naravno, na izborima čiji rezultati ne bi bili upitni i problematizovani kao toliko puta do sada – naglasio je Čolaković.
Kako je dodao, da bi se tako nešto desilo, potrebna je bar prećutna podrška sa relevantnih evropskih adresa.
– Podnosioci inicijative za konstituisanje parlamentarnog tijela koje bi se bavilo reformom izbornog zakonodavstva (Demokrate i URA) tvrde da imaju podršku Brisela. U svjetlu njihovih uvjeravanja, izjave o prijevremenim izborima koje dolaze iz najveće partije dobijaju drugačiju dimenziju. Poučeni iskustvom iz prethodne vlade izbornog povjerenja, čiji su dometi bili ograničeni, prije svega zbog kratkih vremenskih rokova, prije bi trebalo insistirati na izmjenama ukupnog ambijenta, što bi podrazumijevalo umanjivanje „institucionalne prednosti“, tj. zloupotrebe državnih resursa u partijske svrhe, nego na samim rokovima – smatra Čolaković.
On je kazao da su opstrukcije procesa nešto na šta se mora računati, kao i prije dvije godine, ali bi i načini prevladavanja opstrukcija trebalo da budu adekvatni.
Politički analitičar Sergej Sekulović smatra da je Đukanović iznio maksimalistički stav iz pozicije interesa DPS-a.
– U ovom trenutku je nepoznanica na koji će način reagovati opozicione partije. Mislim da je prirodno da dogovor, koji mora biti praćen kompromisnim rješenjima, prati i određeni model pravo-političke garancije dogovorenog. Prethodna vlada izbornog povjerenja je imala svoje dobre i loše aspekte, a eventualna buduća bi trebalo da ima što širu podršku političkih aktera i precizan obuhvat, odnosno jasan cilj – zaključio je Sekulović.
Vl.O.


Dajković: Opozicija zajednički da pritisne vlast

Generalni sekretar Prave Crne Gore Vladislav Dajković kazao je da opozicija treba zajednički da pritisne vlast.
– Iskustvo sa prethodnim projektom prelazne vlade bilo je loše. Naime, ni uz tadašnju, bez dileme, dobru volju opozicije, projekat prelazne vlade nije dao gotovo nikakav rezultat, jer se prave izborne manipulacije ne dešavaju u ministarstvima, niti na rukovodećim mjestima. Manipulacije se dešavaju po dubini, odnosno na najnižim stepenima javne uprave, u kojima, sasvim sigurno, lokalna preduzeća postaju mini izborni štabovi u kojima se ljudi zapošljavaju po partijskoj liniji, a nerijetko dijele i socijalne pomoći – rekao je Dajković.
Istakao je da resorna ministarstva najčešće nemaju nikakav uticaj na institucije koje, makar formalno, pripadaju njihovom djelokrugu posla.
– S tim u vezi, tadašnji ministar policije u prelaznoj vladi nije imao nikakve ingerencije u odnosu na, recimo, Upravu policije, odnosno direktora, koji je kontrolisao biračke spiskove – ukazao je Dajković.
On smatra da se izjava predsjednika Đukanovića da neće biti prijevremenih izbora može se tumačiti dvojako.
– Prvi će, vodeći se izlizanim frazama „panika na dvoru, slijediti pogrešnu premisu da je Đukanović uplašen i da bi sigurno izgubio. Drugi će reći da vlast trenutno i ne trpi nikakav pritisak da bi uopšte razmišljala o izborima i vjerovatno će biti u pravu – kazao je Dajković.
On je naglasio da su u Pravoj Crnoj Gori sigurni da ni deset prelaznih vlada ne može da pomogne ukoliko u opoziciji budu bjesnjeli ratovi vođeni iz partijsko-šićardžijskih interesa – ko će ugrabiti glas više.
– Stoga, ukoliko mislimo da napravimo rezultat koji će makar malo biti konkurentan, ili čak dovesti do destabilizacije vlasti, moramo se, misleći na cjelokupnu opoziciju, ujediniti i ostaviti po strani sve partikularne interese. Naravno, ne igrajući se sa nacionalno-istorijskim interesima Crne Gore – rekao je Dajković.